Site Overlay

Definiranje stresa

Iako svi imaju svoju definiciju stresa i onoga što im on predstavlja, struka kaže kako je stres skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju pod utjecajem vanjskih i unutrašnjih čimbenika koji narušavaju homeostazu organizma koja je nužna za održavanje života. 

Stres
Reakcija tijela na stres ima za svrhu osposobljavanje organizma za suočavanje s poremećenom homeostazom.

Prilagođavanje stresu nadziru neuroendokrine, stanične i molekularne infrastrukture koje se nalaze u središnjem živčanom sustavu te na periferiji organizma. Simptomi stresa zapravo nastaju zbog kroničnih promjena u homeostazi i kao reakcija na njih.

Kako tijelo odgovara na stres

Reakcija tijela na stres ima za svrhu osposobljavanje organizma za suočavanje s poremećenom homeostazom. Najbitnija sastavnica odgovora tijela na stres je hormonska os koju čine hipotalamus, hipofiza i nadbubrežna žlijezda koja je odgovorna za pojačano lučenje kortizola ili tzv. hormona stresa. 

Kortizol utječe na velik broj sustava u ljudskom organizmu jer sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, proteina i masti koji pokreću brojne mehanizme u tijelu koji rezultiraju funkcionalnim promjenama koje mogu dovesti do bolesti.

Reakcija na stresne situacije je individualna

Način na koji pojedinac reagira na stresne situacije i stresore ovisi o nekoliko stvari, a to su:

  • genetika
  • iskustvo
  • ponašanje

Suprotno mnogim mišljenjima, reakcija pojedinaca na određene stresore ne mora uvijek biti negativna i imati negativan učinak, već ponekad može izazvati bolju prilagodbu organizma. 

Samo neke od negativnih posljedica izloženosti stresu su loša prilagodljivost organizma te bolest. Ako je izloženost stresu kronična, to može uzrokovati velike psihičke i fizičke posljedice za pojedinaca, posebno ukoliko se na vrijeme ne otkrije i ne rješava. Naša percepcija stresora i stresa, također je individualna te na nju utječe:

  • osobnost
  • vjerovanja
  • očekivanja
  • mogućnost kontrole
  • razina samopouzdanja 
  • razina samopoštovanja

Mogućnost pojave raznih bolesti

Dokazano je da razvoj bolesti ovisi o velikom broju čimbenika poput naslijeđenih osobina, odrastanju, potpori okoline, kulturalnim obilježjima, stresogenim životnim događajima i psihološkim mehanizmima obrane svakog pojedinca. No, mnoga istraživanja pokazala su kako stres ima veliku ulogu u nastanku brojnih bolesti. Ta istraživanja pokazala su i da stres ima direktan utjecaj na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma i poremećaja (stanja u kojem, zbog psiholoških faktora, dolazi do trajnog oštećenja organa i tkiva). Bolesti uzrokovane ovim poremećajem i pod utjecajem stresa su:

  • bolesti kardiovaskularnog sustava (hipertenzija, tahikardija, angina pectoris, infarkt miokarda)
  • bolesti gastrointestinalnog sustva (gastriris, ulkus)
  • bolesti endokrinog sustava (dijabetes, bolesti štitnjače)
  • bolesti respiratornog sustava (astma)
  • bolesti kože (akne, neurodermatitis)
  • bolesti koštanog sustava (reumatske bolesti, bolovi u kralježnici)
  • ostale bolesti (glavobolja, vrtoglavica, migrena)

Čitajte i sljedeći članak: Prepoznajte izgorjelost i čuvajte svoje zdravlje

Izgorjelost je sve češći problem u današnjem svijetu, zbog raznih pritisaka s kojima se teško nositi.

Članci u istoj kategoriji: